Šta su probiotici?

Svjetska zdravstvena organizacija predlaže sljedeću definiciju: Probiotici za upotrebu u ishrani su „živi mikroorganizmi koji kada se unose u adekvatnoj količini doprinose zdravlju domaćina“. Probiotici mogu biti ili bakterije Lactobacilli, Bifidobacteria…ili kvasci kao što je Saccharomyces boulardii.

Da li su bakterije škodljive?

Dobro pitanje, jer su bakterije svuda oko nas, u vazduhu koji udišemo, u vodi, zemlji, u našoj hrani i u našem tijelu. Neke su škodljive, a neke nisu. U tijelu čovjeka one čine jedan mikro-univerzum; naše tijelo je nastanjeno sa oko 100,000 milijardi bakterija. One žive na našoj koži, u našim ustima, nosu, i u gastrointestinalnom i urogenitalnom traktu. Najbrojnije su u debelom crijevu (kolonu) ; tamo ih zovemo “intestinalna flora” ili još pravilnije “ intestinalna mikrobiota”. Pored brojnih uloga koje imaju, one nam pomažu da “naštimamo” naš imuni sistem tako da možemo da se bolje borimo protiv infekcija. Postoje, ipak, i štetne bakterije kao što su Salmonella, Listeria, Clostridum difficile… koje izazivaju infekcije, pa čak I oboljenja. Neke bakterije takođe mogu da proizvode nusprodukte usljed svog rasta, koji su povezani sa kancerom. Konzumiranje probiotika je jedan od načina da se smanji djelovanje onih štetnih bakterija koje žive u našem gastrointestinalnom traktu ili kojima smo izloženi.

Odakle potiču probiotici?

Probiotici mogu biti izolovani iz fermentisane hrane, povrća, ljudskog tijela…. Probiotici ne mogu trajno da nasele crijevni trakt. Studije su pokazale da uprkos svom porijeklu (fermentisana hrana, ljudsko tijelo) probiotici borave kratak vremenski period u crijevima, najčešće od 2 do 10 dana. Druge studije navode da osobina probiotika da su otporni na kiselinu i žuč, ili vezivanja na crijevne ćelije, ne zavisi od njihovog porijekla (Haller D.I et al. Metabolic and Functional Properties of Lactic Acid Bacteria in the Gastro-intestinal Ecosystem: A comparative in vitro study between bacteria of intestinal and fermented food origin. Systematic and Applied Microbiology, 1 July 2001, vol. 24, no. 2, pp. 218-226(9)). Tako da, i pored oprečnih stavova, humano porijeklo nije kriterijum izbora za probiotike.

Kako probiotici ispoljavaju svoje djelovanje?

Studije su pokazale da su probiotici u stanju da:

• Proizvode patogen inhibitorne supstance (npr. mliječnu kiselinu, bakteriocine, antimikrobne supstance).
• Inhibiraju vezivanje patogena za crijevne ćelije i tako uklone eventualnu infekciju (npr. adhezionom kompetencijom, stimulacijom proizvodnje mukusa).
• Izazivaju svojstvene metaboličke aktivnosti (razgradnju mikrobnih toksina, razgradnju laktoze...itd).

Koji su naučni dokazi korisnosti probiotika?

Glavni dokazani zdravstveni benefiti probiotika tiču se:

• Smanjenje simptoma kod netolerancije na laktozu (nadimanje i dijareja).
• Prevencija i smanjenje dijareje različitog porijekla (rotavirus, antibiotici, Clostridum difficile, putnička dijareja).
• Olakšanje simptoma kod sindroma iritabilnog kolona (dijareja, abdominalni bol, konstipacija).
• Prevencija i smanjenje atopijskog ekcema kod djece.
• Poboljšanje imunog sistema.
• Poboljšanje i prevencija kod bakterijskog zapaljenja vagine.

Da li su „zdravim“ ljudima potrebni probiotici?

Dok zdravim ljudima nisu potrebni probiotici, u nekoliko navrata je evidentirano da probiotici mogu da pomognu ljudima da ostanu zdravi na neki način, kao što je poboljšanje imunog sistema, održavanje normalnih funkcija gastrointestinalnog trakta i prevencija infekcija.

Da li svi probiotici imaju isti efekat?

Ne, efekat probiotika zavisi od njihovog soja. Dva soja Lactobacillus acidophilus mogu imati različite probiotske karakteristike, a to je razlog zašto je važno znati koji soj je u proizvodu i zahtijevanje posebne dokumentacije za to. Lactobacillus je rod (genus), a acidophilus je vrsta (species). Ime soja je dato po ljudima koji su otkrili taj soj ili ga posjeduju. Na primjer: Institut Rosell je nazvao jedan od svojih sojeva Lactobacillus acidophilus Rosell-52.

Kako probiotici ispoljavaju svoje djelovanje?

Laktobacilusi i bifidobakterije su normalni stanovnici humanog crijevnog trakta i sposobni su za vezivanje za ćelije crijevnog epitela. Ponašaju se kao barijera i sprječavaju adheziju (lijepljenje) štetnih faktora kompetitivno se vezujući za isti receptor. Na ovaj način, probiotici istiskuju štetne faktore sa zida crijeva. Dodatno, ove bakterije preko crijevnih epitelnih ćelija podižu lokalni imuni odgovor. Ova dejstva laktobacili i bifidobakterije ispoljavaju tako što: sprječavaju rast štetnih mikroorganizama produkcijom antimikrobnih supstanci (organskih kiselina, peroksida, baktericina), sintetišu digestivne enzime i vitamine, aktivišu imunološki sistem, smanjuju pH vrijednost kolona, olakšavaju varenje ugljenih hidrata, sintetišu mukus i razvijaju barijeru, vezuju slobodne radikale.

Koliko vremena je potrebno da se osjete efekti uzimanja probiotika?

Uobičajeno je da se efekti pojave u periodu od nekoliko dana u slučaju akutnih infekcija, ali može potrajati i do nekoliko nedjelja kod hroničnih oboljenja kao što su sindrom iritabilnog kolona i zapaljenje sluznice crijeva.

Kojim parametrima bi se trebalo rukoviditi prilikom odabira probiotika?

Probiotik bi trebalo da :

• Bude siguran za pacijenta
• Bude živ isporučen u crijevnom traktu (procesna tehnologija stabiliše mikrobe za dugotrajno čuvanje)
• Ostane živ u crijevima (otporan prema želudačnoj kiselini i žuči)
• Ima dokazanu efikasnost

Da li višesojni probiotski proizvodi funkcionišu bolje od proizvoda jednog soja?

Intestinalna mikroflora sadrži 400-500 različitih bakterijskih vrsta. Ovi različiti mikrobi nastanjuju različite dijelove intestinalnog trakta, te jedan soj ne može da nastani sve te dijelove. Probiotski mikrobi utiču na svog domaćine preko različitih mehanizama djelovanja. S obzirom da je jedan soj ograničen na nekoliko načina djelovanja, teoretski, višesojni proizvod može da ima prednosti, naročito kod preparata usmjerenih ka blagostanju (digestija i imunitet). Ipak neki sojevi su pokazali efikasni u posebnim slučajevima npr. Kod infekcije prouzrokovane C. difficile (S. boulardi).

Koja je preporučena doza probiotika?

Izvjesne kliničke studije sprovedene na ljudima koristile su probiotike u visokim dozama, između 1 i 10 milijardi živih ćelija po danu, pa čak i više. Nažalost, većina studija nije testirala da li bi niže doze bile adekvatne. Mnoge studije koje su vršene imale su ozdravljenje kao krajnju tačku, tako da pitanje šta je potrebno da se sačuva zdravlje (nasuprot pitanju šta je potrebno da se poboljšaju tegobe) nije postavljano. Niže doze probiotika unošene tokom dužeg vremenskog perioda mogu biti pogodne za prevenciju nekih bolesti. Dodatno, to još zavisi i od soja, upravo zbog toga je teško napraviti generalizaciju svih probiotskih proizvoda.

Da li probiotici ispoljavaju neke neželjene efekte i da li neki ljudi ne bi trebalo da ih koriste?

U kliničkim studijama, probiotici nisu pokazali niti jedan neželjeni efekat čak i kod pojedinaca koji su osjetili prolazni oblik blaže nadutosti stomaka. Institut Rosell nikada nije iskusio ni jedan neželjeni efekat kod primjene svojih probiotika. Inače, kao princip predostrožnosti, osobe koje su skoro imale operaciju, krvavu dijareju ili su imunokompromitovani, trebalo bi da uzimaju probiotike samo pod kontrolom zdravstvenih radnika.

Postoji li neki rizik povezan sa prevelikim unosom probiotika?

Predoziranje probioticima nikada nije zabilježeno, čak ni pri dozama od 100 milijardi na dan (u jednoj kapsuli ima 5 milijardi bakterija).

Da li dojenčad mogu da koriste probiotike?

Da, probiotike mogu da uzimaju odojčad sa istim predostrožnostima koje važe i za odrasle. Ipak, iako ovo stanovište nije jasno demonstrirano, Institut Rosell preporučuje da se probiotici koji sintetišu D-mliječnu kiselinu ne daju djeci sa dijagnostikovanim sindromom kratkog crijeva, da bi se izbjegao rizik od acidoze.

Da li dijabetičari mogu da koriste probiotike?

Dijabetičari mogu unositi probiotske bakterije, iako neki stručnjaci smatraju da oni dijabetičari koji su na probiotskoj terapiji treba da smanje unos insulina. Kada je regulativa u pitanju, ne postoje nikakvi posebni zahtjevi koje treba naznačiti u uputstvu za upotrebu, a vezano za korišćenje probiotskih proizvoda kod dijabetičara.

Ko spada u rizičnu grupu pacijenata, u pogledu infekcije?

Osobe koje su osjetljive prema mikrobnim infekcijama, uključujući probiotike, mogu se konsultovati sa zdravstvenim radnikom prije upotrebe probiotika.

1. Imunokompromitovani i imunodeficitarni pacijenti, preciznije, pacijenti u kasnoj fazi AIDS-a, pacijenti na hemoterapiji i pacijenti kojima je izvršena transplantacija nekog organa ili tkiva.
2. Pacijenti sa krvavim dijarejama, naročito odojčad i stariji pacijenti kada su izloženi Saccharomyces boulardii.
3. Pacijenti sa akutni pankreatitisom ili cirozom jetre.

Da li se probiotici mogu uzimati zajedno sa antibioticima?

Da, mogu se koristiti, čak bi ih i trebalo unositi sa antibioticima da bi se izbjegle dijareje prouzrokovane antibioticima. Iako je većina probiotskih bakterija osjetljiva na nekoliko antibiotika, mogu se uzimati u isto vrijeme, pošto im je farmakokinetika različita.

Da li je bolje da se probiotici uzimaju na prazan ili pun stomak?

Bolje je uzimati probiotike tokom obroka. Unijeta hrana ispoljava efekat sličan tamponaži i usljed toga smanjuje aciditet u želucu. Kako su probiotici osjetljivi na visok sadržaj kiseline (nizak pH), bolje je da se uzmu kada je pH vrijednost u stomaku najveća (npr. tokom obroka).

Kako se u gastrointestinalnom traktu regenerišu probiotski sojevi koji su osušeni zamrzavanjem?

Probiotici su osušeni smrzavanjem kako bi bili u stanju da prežive dug vremenski period u suplementima ili farmaceutskim proizvodima. Ipak, u crijevima oni nailaze na vlagu i hranljive materije koje su im potrebne da povrate aktivnost.

Na koje faktore su probiotici osjetljivi?

Iako osušeni zamrzavanjem, probiotici ostaju podložni mnogim faktorima okoline kao što su: vlaga, toplota, želudačna kiselina i drugim hemijskim i fizičkim elementima.

Kako bi trebalo da se čuvaju probiotici?

Uvijek je bolje držati probiotike na hladnom i suvom mjestu. Ipak, to nije uvijek moguće, i upravo zbog toga je Institut Rosell razvio nekoliko tehnologija da produži rok upotrebe svojih probiotskih sojeva i proizvoda i da stoji iza toga da su upotrebljivi u rasponu od 18 do 24 mjeseca nakon proizvodnje, pri temperaturi od 22 °C. Probiotike ne bi trebalo izlagati temperaturama iznad 30°C na duži vremenski period pošto će to drastično uticati na njihovo preživljavanje.

Moja trogodišnja djevojčica ima atopijsku konstituciju. Pedijatar je preporučio Probiokid Immuno, ali nije rekao koliko dugo da ga dajem djetetu?

Ukoliko dijete ima atopijsku konstituciju, neophodno je da joj dajete 1 kesicu dnevno, tokom dužeg vremenskog perioda (minimum 3 mjeseca). Kesicu možete rastvoriti u malo vode, mlijeka ili prohlađenog čaja i tako dajte svaki dan! Kontinuirano. Nije poželjno praviti razmak, jer već nakon 48 sati nivo bifidobakterija opada i gubi se pun efekat.

Imam glutenopatiju, a planiram putovanje u Egipat, pa me zanima da li smijem da uzimam Probiotic kapsule da spriječim nastanak putničke dijareje?

Probiotic kapsule (kao i ostali Hemofarmovi probiotici) ne sadrže gluten. Ukoliko planirate putovanje u Afriku, kao zemlju visokog rizika za nastanak dijareje, naša preporuka je da krenete sa uzimanjem još jačeg preparata PROBIOTIC FORTE u dozi od 1 kapsule dnevno 5 dana pred put, kao i sve vrijeme putovanja – preventivno!

U dilemi sam oko izbora probiotskih preparata. Naime, dijete i mi imamo dijareju, a planiramo i skori odlazak na more. Šta je najbolje da uzimamo?

Dokle god je u pitanju akutni proljev i neformirana stolica, treba uzimati Probiotic Forte. Ako ima više od 5 tečnih stolica u toku dana, možete dati i 2- 3 kapsule dnevno, a onda nastaviti sa 1 kapsulom dnevno. Po završetku dijarealnog sindroma treba nastaviti uzimati Probiotic Forte ili Probiotic još 7 – 10 dana ne bi li se kompletno obnovila crijevna flora.

Dijabetičar sam i imam problema sa neurednom probavom. Šta mi preporučujete od vaših preparata?

Možete slobodno koristiti Probiotic bez obzira na postojeći dijabetes. Smijete ga koristiti dokle god postoji problem sa varenjem i probavom. Ukoliko imate zatvor, preporučujemo vam naš preparat Laxomucil kojeg ima u svim apotekama i koji možete koristiti 2 puta dnevno rastvoren u čaši vode. Preparat sadrži vlakna azijske bokvice, dolazi u prahu, prijatnog je ukusa i potrebno je samo malo više tečnosti unositi i efekat neće izostati.

Koji mi preparat preporučujete za jačanje imuniteta djece? U pitanju su djeca od 2 i 5 godina.

Sastav Probiokida Immuno D3 je optimalan jer sadrži upravo bifidobakterije koje su odgovorne za jačanje imuniteta kod djece, a uz to i oligosaharide (kojih ima i u majčinom mlijeku), a koji podstiču rast i razvoj probiotskih bakterija. Jedna kesica dnevno u malo mlijeka, vode ili kašice je sasvim dovoljna tokom perioda od najmanje 3 mjeseca.

Trudna sam i ljekar mi je preporučio da uzimam gvožđe. To jako teško podnosim, ali sam primijetila da mi lakše pada ukoliko uzimam vaš Probiotic. Da li je to bezbjedno u trudnoći ili ne?

Uzimanje Probiotic kapsula je potpuno bezbjedno u trudnoći, tako da slobodno možete početi sa 1 kapsulom dnevno sve vrijeme dok uzimate gvožđe, odnosno dok problem postoji.

Imam dijete od 3 godine i non-stop ima neku respiratornu infekciju. Malo se zaliječimo, pa opet. To je uglavnom na jesen i u proljeće. Šta mi preporučujete od vaših preparata?

Za taj uzrast pa sve do školskog doba, infekcije kod djece su vrlo česte. Ono što je važno, to je da u tim godinama možemo bitnije uticati na razvoj dječijeg imuniteta. On se jača prirodno i sa svakom novom infekcijom smo kasnije otporniji. Drugi način jačanja imuniteta jeste unos probiotskih bakterija kojih ima u PROBIOKID IMMUNO D3, jer na taj način postižemo da se dijete manje razboljeva, a i ako se razboli, tegobe i simptomi su znatno blaži i omogućavaju da dijete i dalje bude živahno, lijepo jede i slično. Pošto su probiotici POTPUNO PRIRODNI stanovnici naših crijeva, moguće ih je uzimati svakodnevno i neograničeno dugo bez pauze. Studije pokazuju da djeca koja uzimaju 3-6 mjeseci ovakve preparate (u toku cijele pozne jeseni, zime i ranog proljeća) imaju manji rizik od respiratornih infekcija, tako da slobodno možete davati djetetu svakodnevno po 1 kesicu, bar tokom „rizičnih“ mjeseci, odnosno sezone respiratornih infekcija.